Uslijed dugotrajnog i redovitog vježbanja može se javiti zamor i zasićenost organizma i mentalni umor. U takvoj situaciji nema očekivanog napredovanja u ostvarivanju ciljeva treninga i javlja se stagnacija u izvedbi programa. To znači da je potrebno za tijelo i za um napraviti pauzu u trajanju od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Predah od vježbanja ne znači nužno dokolicu bez ikakve fizičke aktivnosti. Od koristi su laganiji oblici tjelovježbe, primjerice šetnja, joga ili neka druga aktivnost koja nije dio standardnog programa vježbanja.
Povratak u uobičajeni program vježbanja mora biti postupan, osobito ako je prekid bio dulji od 2-3 dana. Dostatno je u prvom tjednu provoditi poštedan program s manjim intenzitetom vježbanja. Tijelo može u drugom tjednu uspostaviti uobičajen način vježbanja budući da mišići imaju “memoriju”. Pamćenje mišića se sastoji od poznavanja načina izvođenja vježbanja, uključivanja specifičnih dijelova i skupina mišića u izvedbi pokreta i vježbi. Drugi oblik mišićnog pamćenja proizlazi iz prethodnih treninga u kojima je naprezanje mišića potaknulo stvaranje stanica preteča u mišićima, a koje su važne za sintezu mišićnih bjelančevina te se aktiviraju nakon pauze.
pripremila: prof.dr.sc. Vesna Kušec, dr.med.
