U prethodnom tekstu pojasnili smo vam što je zapravo motivacija i koje osnovne dvije vrste motivacije poznajemo.

Među teorijama motivacije, istaknut ćemo Maslowljevu hijerarhiju potreba:

1. Fiziološke potrebe su potrebe za hranom, vodom, zrakom, odjećom i stanovanjem.
2. Potrebe za sigurnošću su potrebe za tjelesnom i psihičkom sigurnošću, za zaštitom od vanjske opasnosti. Ovdje ubrajamo stalno zaposlenje, zdravstvenu zaštitu, mirovinsko osiguranje, zaštitu integriteta.
3. Potrebe za pripadnošću su potrebe za pripadanjem organizaciji, društvu, naciji i religiji, ljubavi i prijateljstvu koje se dobivaju u društvu.
4. Potrebe za poštovanjem podrazumijevaju potrebe za poštovanjem od strane drugih i za samopoštovanje. U ovu skupinu ubrajamo potrebe za reputacijom, prestižem, statusom, moći i priznanjem.
5. Potrebe za samopotvrđivanjem su potrebe za osobnim razvojem, samoostvarenjem i realizacijom punog osobnog potencijala.

Prema Maslowljevoj teoriji hijerarhije potreba, ljudi imaju poriv zadovoljiti potrebe u određenom slijedu, to jest prvo će zadovoljiti egzistencijalne potrebe, a zatim psihološke potrebe.

Motivacija označava razlog ili poticaj radi kojega je pojedinac spreman nešto učiniti odnosno razlog zbog kojega je netko manje ili više motiviran.

Ako pojedinac ima nezadovoljenu potrebu, kod njega se javlja tenzija, planira i poduzima određene aktivnosti dok ne zadovolji svoju potrebu.

Osnova pokretanja motivacijske situacije je motiv u čijoj se osnovi javljaju motivacijski faktori (potrebe, interesi, želje). Nakon nastanka motiva slijedi instrumentalno ponašanje odnosno aktivnosti koje će pojedinac poduzimati kako bi zadovoljio motive. Svako instrumentalno ponašanje teži ka nekom izabranom cilju. Dakle, motivacijska situacija podrazumijeva tri faze:

1. motiv
2. instrumentalno ponašanje
3. cilj.

Do sukoba motiva dolazi kada zadovoljavanje jednog motiva isključuje mogućnost zadovoljavanja drugoga. Sukobi motiva mogu biti:

• kada pojedinac mora birati između dva podjednako privlačna cilja
• kada neki cilj ili aktivnost ujedno ima i pozitivne i negativne strane
• kada pojedinac mora izabrati jedan od dva nepoželjna cilja
• kada pojedinac mora izabrati između dva podjednako privlačna ili odbojna cilja.

Konflikt nastaje unutar pojedinca, često zbog određenih karakteristika međuljudskih odnosa definiranih u suvremenom društvu koje ne odgovaraju njegovim potrebama ili željama.

Snaga motivacije ogleda se u čovjeku koji želi biti motivirati druge. On mora prvotno spoznati sebe i sebe samoga motivirati. Nakon toga može uspješno motivirati druge. Motivacija je neophodna za postizanje uspjeha na osobnom planu, tako i u bilo kojoj vrsti poslovnog, sportskog, umjetničkog ili bilo kojeg područja ljudskoga djelovanja. Najuspješniji su oni ljudi kod kojih ne postoji strah od promjene, a takvi su u manjini.

Korijeni svih ljudskih motiva su u zadovoljstvu. Ako pojedinac zna motivirati druge ljude, pronašao je formulu za uspjeh.

pripremila: Violeta Vragotuk, profesorica pedagogije

Pratite nas na Facebooku: