Hlađenje tijela za smanjenje posljedica intenzivne tjelovježbe

objavljeno: 17. lipnja 2021.

Autor teksta: prof.dr.sc. Vesna Kušec, dr.med.

Intenzivna tjelovježba uzrokuje zamor i odgođenu bolnost mišića, opterećenje mišićnog i živčanog sustava, te metabolizma. U mišićima uslijed intenzivne tjelovježbe nastaju mikroskopske ozljede mišićnih vlakana, a uzrokom su odgođene bolnosti mišića. Tradicionalno se primjenjuju različiti oblici hlađenja tijela za smanjenje nepovoljnih posljedica intenzivne tjelovježbe, primjerice oblozi s ledom ili uranjanje u hladnu kupku.

Pretpostavka je da hlađenje smanjuje bol i upalne procese koji su posljedica tjelovježbe i mikroskopskih oštećenja mišića. Međutim druga istraživanja su pokazala da hlađenje na mjestu ozljede mišića odgađa proces cijeljenja. To znači da postoje kontroverze i nejasnoće o učinku i koristi hlađenja tijela nakon intenzivne tjelovježbe za ev. brži oporavak i smanjenje zamora. Zaključci su pregleda postojećih relevantnih istraživanja na ljudima (36 objavljenih istraživanja u razdoblju 1997.-2012.) da hlađenje tijela koristi nakon iscrpljujuće tjelovježbe koja uzrokuje oštećenje mišića. Hlađenje smanjuje pojavu odgođene mišićne bolnosti i subjektivni dojam iscrpljenosti u usporedbi sa sportašima u kojih nije primijenjeno hlađenje tijela. Od ispitivanih metoda, pokazala se najbolja uranjanje u hladnu vodu temperature od oko 10◦C u prosječnom trajanju od 13 min.

Potrebno je istaknuti da hlađenje nije poboljšalo objektivne pokazatelje oporavka tijela nakon intenzivne tjelovježbe. Značenje i vrijednost ovih zaključak je relativna i nije jednoznačna, te ih treba oprezno tumačiti, budući da je vrlo teško (i etički neopravdano) provesti kvalitetne kontrolirane kliničke studije koje bi omogućile jednoznačnu i pouzdanu preporuku o primjeni i koristi hlađenja tijela za brži oporavak nakon intenzivne tjelovježbe.

Navod:Hohenauer E, Taeymans J, Baeyens J-P, Clarys P, Clijsen R (2015) The Effect of Post-Exercise Cryotherapy on Recovery Characteristics: A Systematic Review and Meta-Analysis. PLoS ONE 10(9): e0139028. doi:10.1371/journal.pone.0139028

Pregledom dostupne literature ovog područja, hlađenje cijelog tijela nekom od metoda navednih u ovim publikacijama (uranjanje u hladnu vodu, hladni oblozi, hlađenje vodenom parom i puhanjem) se koristi najčešće kod pregrijavanja tijela i toplotnog udara kao posljedice intenzivne tjelovježbe u vrućim atmosferskim uvjetima. U stanju pregrijavanja tijela i toplotnog udara je središnja temperatura tijela povišena na 40-41◦ C i moždane funkcije su ugrožene, te osoba nije u mogućnosti nastaviti s tjelovježbom.

Iz ovih literaturnih izvora proizlazi da nema čvrstih dokaza o koristi hlađenja tijela ili dijela tijela nakon tjelovježbe u rekreacijske svrhe.

Navodi:

McDermott BP, Casa DJ, Ganio MS, Lopez RM, Yeargin SW, Armstrong LE, Maresh CM. Acute whole-body cooling for exercise-induced hyperthermia: a systematic review. J Athl Train. 2009 Jan-Feb;44(1):84-93. doi: 10.4085/1062-6050-44.1.84. PMID: 19180223; PMCID: PMC2629045.

Tan PM, Teo EY, Ali NB, Ang BC, Iskandar I, Law LY, Lee JK. Evaluation of Various Cooling Systems After Exercise-Induced Hyperthermia. J Athl Train. 2017 Feb;52(2):108-116. doi: 10.4085/1062-6050-52.1.11. Epub 2017 Feb 3. PMID: 28156130; PMCID: PMC5343523.

Kontaktirajte nas

Trenutno nismo on-line. Pošaljite nam poruku i javiti ćemo Vam se e-mailom u najbržem mogućem roku. Hvala

Not readable? Change text.

Start typing and press Enter to search